Ćušić o kriterijima vrednovanja prava i Žagar o uporabi tradicionalnih pravnih argumenata u praksi ESLJP-a

Objavljeni su članci dvoje članova Zagrebačke grupe za teoriju prava, rad Marka Ćušića “Kriteriji vrednovanja prava u udžbeniku D. Hrabar et al., Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2021.” (Zagrebačka pravna revija, Vol. 13, No. 1, 2024.) i rad Ane Žagar “Upotreba tradicionalnih pravnih argumenata za opravdanje tumačenja i primjene članka 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u praksi Europskog suda za ljudska prava” (Zagrebačka pravna revija, Vol. 13, No. 1, 2024.).

U radu Marka Ćušića raspravlja se o upotrebi kriterija vrednovanja pozitivnopravnog uređenja obiteljskih odnosa u udžbeniku D. Hrabar et al., Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2021. Prvi dio rada opisuje istraživački problem, navode se ciljevi istraživanja, detaljno se opisuje korištena metoda kvalitativne analize sadržaja te se razrađuju teme, kategorije i potkategorije. U drugome se dijelu utvrđuje koji su kriteriji vrednovanja korišteni u udžbeniku, koja je učestalost njihova korištenja te jesu li izričito određeni u predmetnom udžbeniku. Zatim, utvrđuje se koji je omjer korištenih pravnih i izvanpravnih kriterija te u kojem omjeru ocjenu (vrednovanje) prava slijedi preporučivanje boljeg prava. U zaključku se raspravlja o rezultatima istraživanja te o važnosti provedenog istraživanja na području metodologije pravne znanosti.

Rad Ane Žagar tumačenje Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda od strane Europskog suda za ljudska prava prikazuje posve različito od sve proučene literature. Umjesto izdvajanja u praksi Suda razvijenih specifičnih tumačenjskih doktrina pokazuje se da Sud koristi i tradicionalne tumačenjske argumente, kako ih je popisao Giovanni Tarello. Dokazivanjem da Sud u tumačenju i primjeni Konvencije rabi argumente s dugom povijesti upotrebe, koje rabe i domaći sudovi prilikom tumačenja i primjene nacionalnih propisa, cilj je obeshrabriti ideje o proizvoljnosti tumačenja Suda u Strasbourgu i poboljšati njihovo razumijevanje na nacionalnoj razini. Metoda rada jest kvalitativna analiza sadržaja, a presude su odabrane kombinacijom namjernog i slučajnog uzorkovanja.